Avion na električni pogon: problem sa baterijama

Optimisti su uvjereni da bismo letjelicama koje za gorivo koriste baterije mogli letjeti već do kraja iduće decenije, ali se javljaju mnoge prepreke u realizaciji ovog projekta.

Ideja o letjelicama na elektični pogon prisutna je već desetinama godina, ali se tek u nekoliko posljednjih godina počelo ozbiljnije razmišljati o njoj.

Desetine startupova i firmi rarvijaju prototipove na hibridni i baterijski pogon. Među njima su velike svjetske firme kao što su Boeing, Airbus i Ubera.

Većina tih prototopova su novijeg dizajna i izgleda kakvog možemo očekivati u bliskoj budućnost. Tanki su i izrađeni od lakih ugljikovih vlaka, kao mješavina aviona i helikoptera. Obećavaju tih rad i manje zagađenje zraka koje se veže uz zračni saobraćaj.

Međutim, za letjelicu koja će moći zadovoljiti osobne potrebe, slijetati i uzlijetati po vertikali, biti sigurna za onog ko upravlja njom a ujedno biti i isplativa morat ćemo sačekati da tehnologija baterija još uznapreduje.

Trenutno imamo baterije koje su velikih dimenzija, teške i skupe a pri tome ne daju dovoljnu energiju ni za letjelicu sa dva sjedišta sa dometom od nekoliko kilometara. Gorivo za mlažnjake ima učinkovitiji efekat tako sto daje oko 40 puta više energije nego baterija iste težine.

Da li ta tehnologija može doživjeti značajno poboljšanje u skorijoj budućnosti? Gustina energije – količina energije koja je pohranjena u dati sustav – ključna je metrika.

Vrlo je moguće da će gustina baterija rasti pet do osam posto godišnje. Ali na taj način bi baterija morala biti oko pet puta većih dimenzija nego što je danas. Ovim tempom vrlo je mala vjerovatnoća da će se hibridna elektična tehniologija komercijalno koristiti u zrakoplovstvu prije 2030. godine.

Tokom juna 2016. godine prvi let oko planete Zemlje izveo je zrakoplov Solar Impulse 2 koji posjeduje solarni pogon. Taj let je trajao oko godinu dana. Posjedovao je motor kojeg je napajalo 17.000 fotonaponskih ćelija tokom dana kada je bila prisutna sunčeva svjetlost. Međutim, takav zrakoplov ne može se koristiti u komercijalne svrhe. Njegova kabina nije pod pritiskom i u nju može da stane samo pilot. Uz sve te specifikacije letio je oko 19 puta sporije od mlažnjaka.

Long ESA, koji je djelo inžinjera Burta Rutana je 2012. godine postala najbrža letjelica na elektični pogon. Dostigla je brzinu od  327 kilometara na sat sa jednim pilotom koji je upravljao letjelicom. Boeing 787 može letjeti više nego dva puta brže i može nositi više od 244 putnika.

 

Izvor: YouTube

Veliki su izazovi, ali startupovi ne odustaju od ove ideje. Zunum Aero, startup koji je podržan od strane Boeing HorizonX i JetBlue Technology Ventures, planira razviti zrakoplov na hibridni pogon koji bi bio u mogućnsti prevoziti 12 putnika i poslati ga na probni let do 2022. godine. Airbus u saradnji sa Rolls-Royce i Simensom razvija E-Fan X, a Kitty Hawk(startup kojeg financira Googleov suosnivač Larry Page) Flyer, je zrakoplov koji ima jedno sjedište, kratkog je dometa, i može slijetati i uzlijetati vertikalno.

U Uberu predviđaju da će njihov zrakoplov koji ima sposobnost da uzlijeće i slijeće vertialno biti u pogonu do 2022. godine. Zbog toga su iz Tesle doveli stručnjakinju za baterije Celinu Mikolajczak, koja će imati zadaću da razvije veoma moćnu a laku bateriju.

Prošlog maja jedan električni zrakoplov se srušio nedaleko od piste nakon polijetanja u blizini Budimpešte u Mađarskoj. Smrtno su stradali pilot i putnik koji se nalazio u zrakoplovu. Simens, koji je pomogao razviti zrakoplov Magnus eFusion, testirao je motore i baterije visoke gustine.

Nakon nesreće proizvođači su iznijeli kako je uzrok slijetanja zrakoplova nepoznat, međutim svjedoci su opisali kako je letjelica bila na manjoj visini prije nego što se zapalila i srušila skoro pod uglom od 90 stepeni. Ovaj opis upućuje da je mogući uzrok nesreće upravo baterija.

Izvor: tportal.hr

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *